Oduzimanje imovine po etničkoj osnovi, kao 1945, i sada se dešava u evropskoj zemlji

Pravni apsurd: kolektivna krivica u 21. vijeku

Iako se vjerovalo da su Benešovi dekreti, doneseni neposredno nakon Drugog svjetskog rata, samo istorijski artefakt, slovačka administracija pronašla je način da ih ponovo aktivira. Ovi dekreti su tadašnjim vlastima omogućili konfiskaciju imovine onih koji su proglašeni „Njemcima, Mađarima ili izdajnicima“, tretirajući ih kao nacističke saradnike kroz princip kolektivne krivice.

Advokat Janoš Fijala-Batora, stručnjak za ljudska prava, upozorava da se eksproprijacija koja nije dovršena u posljeratnom periodu sada nastavlja „tiho i sistematski“. Glavni akter je Državni fond za zemljište, koji je privremeno obustavio ovu praksu 2022. godine, da bi je povratkom Roberta Fica na vlast ponovo intenzivirao.

hiljade hektara pod udarom države

Podaci su alarmantni: od 2023. godine zaplijenjeno je oko 1.000 hektara zemlje. Samo u jednom okrugu na jugu Slovačke, gdje živi značajan broj Mađara, zabilježeno je više stotina novih slučajeva u poslednjih nekoliko mjeseci. Dok se u nekim situacijama konfiskacija opravdava izgradnjom autoputeva, stručnjaci sumnjaju da iza određenih slučajeva stoje kriminalne mreže koje profitiraju na otetoj imovini.

Zid ćutanja i kazne zatvora

Premijer Robert Fico čvrsto stoji iza primjene ovih dekreta, tvrdeći da su oni temelj posljeratnog poretka koji se ne smije dovoditi u pitanje. Da bi suzbio otpor, uveo je hitan zakon koji predviđa kaznu zatvora do šest mjeseci za svakoga ko javno kritikuje primjenu dekreta.

S druge strane, liberalna opozicija predvođena Mihalom Šimečkom iz stranke Progresivna Slovačka oštro osuđuje oživljavanje principa kolektivne krivice. Oni pozivaju na suočavanje s prošlošću po ugledu na njemačko-češku deklaraciju, tražeći da se prekine sa praksom koja direktno krši međunarodno pravo.

Orbanova tišina i izborna matematika

Situacija poprima i širi regionalni kontekst. Mađarski premijer Viktor Orban, tradicionalni saveznik Roberta Fica, za sada upadljivo ćuti na dešavanja u susjedstvu. Ova tišina izaziva bijes mađarske opozicije u Budimpešti, koja smatra da Orban žrtvuje interese sopstvenog naroda zarad političkog savezništva sa Bratislavom.

Pitanje Benešovih dekreta moglo bi postati jedna od ključnih tema predstojećih parlamentarnih izbora u Mađarskoj. Sudbina Mađara u inostranstvu oduvijek je bila bitan faktor za glasače, a pasivnost vlasti pred očiglednim oduzimanjem imovine njihovim sunarodnicima može značajno uticati na povjerenje birača.